Tri godine od posljednjeg održan je 5. studeni 2017. godine u Zagrebu stručni skup Mineral forum. Tematski podijeljen u tri sekcije pokušao je okupiti sektor rudarstva u svojoj osnovnoj djelatnosti i djelatnostima sa ruba rudarske djelatnosti koje ovaj sektor ne uspijeva razviti potrebnom brzinom iz uglavnom uobičajenih razloga spore administracije

neusklađene sa ciljevima razvoja EU tržišta, a bez vlastitih ciljeva razvoja gospodarstva RH.Dodatni razlog za sporu preobrazbu sektora je i nedovoljna povezanost unutar samoga sektora na relaciji ministarstvo-sveučilište-gospodarstvo-stručne udruge. No krenimo redom:
Na početku Sekcije 1 gospodin dr. Krasić dugogodišnji načelnik sektora nadležnog za rudarstvo nadležnog ministarstva upoznao je Skup sa dvije novine a to je preuzimanje nadležnosti (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta)  nad mineralnim sirovinama za proizvodnju građevnog materijala. Druga novina se odnosi na prenošenje nadležnosti za istraživanje i eksploataciju energetskih mineralnih sirovina i geotermalne vode za energetske svrhe sa spomenutog ministarstva na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kojim povodom je g. Krasić ukazao na niz propusta u prenošenju nadležnosti vezano za prijelazno razdoblje. Ukazano je na određene brojke u rudarstvu (350 trgovačkih društava, 8 500 direktno zaposlenih, odnosno 17 000 indirektno zaposlenih) s namjerom prikazivanja važnosti rudarske djelatnosti.
Ukazano je na brojku od preko 600 eksploatacijskih polja uz ogradu da slijedi čišćenje ovih podataka prema parametrima struke te je najavljena uspostava jedinstvenog informacijskog sustava koji je u izradi i očekuje se završetak do 2018. godine. Prezentiran je postupak ishođenja odobrenja kojima se stječe pravo izvođenja rudarskih radova po Zakonu o rudarstvu koji je na snazi od 2013. godine uz izmjene i dopune 2014.
Naime, prezentacija kao ni rasprava nisu donijele pokazatelje rudarskog sektora u odnosu na gospodarstvo RH niti usporedbu s rudarskim sektorom EU. Bilo bi primjerice zanimljivo vidjeti na koji način će biti organiziran jedinstveni informacijski sustav te jesu li svi dionici bili zastupljeni kod planiranja ovako važne baze podataka kako bi ona bila relevantan izvor za strateške dokumente kao i radi ispravnog vrednovanja mineralnih sirovina. Naime tijekom pitanja u panelu svjedočili smo nezadovoljstvu gospodina Krasića načinom raspolaganja informacijama koje su od strane Ministarstva gospodarstva dostavljene tadašnjoj Agenciji za zaštitu okoliša. Radi se o  bazi podataka Eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj u okviru ISZO (Informacijskog sustava zaštite okoliša na stranicama sadašnje Hrvatske agencije za zaštitu okoliša http://iszo.azo.hr/DetaljniPregled.aspx?pid=P18/03 (op. autora). Osvrnuli bismo se i na kritiku gospodina Krasića upućenu načinu vođenja postupaka tijelima državne uprave nadležnim za poslove rudarstva podsjećajući da je Ministarstvo sukladno odredbama Zakona o rudarstvu nadležno za upravni nadzor tog istog zakona i propisa donesenih na temelju tog zakona te je bilo za očekivati da će kroz taj institut provoditi kontrolu rada Ureda i postupaka u rudarstvu.
U temi Poboljšanje odnosa rudarskih subjekata i lokalne zajednice gospodin Šredl (PROMIS) dotaknuo se pored negativnih utjecaja rudarskih aktivnosti kao što su zauzimanje prostora, promjena krajobraza, opterećenje prometne infrastrukture, emisije te utjecaj na prirodu i ekonomskog aspekta odnosno stvaranja dodane vrijednosti kroz novčane doprinose. Ovom prilikom predstavio je omjer tih doprinosa koji velikim djelom završavaju u državnom proračunu te predložio da se omjer poveća u korist jedinica lokalne uprave. Prijedlog je opravdan te se nadamo da će GIU PROMIS aktivno raditi na ovom prijedlogu. Također predlažemo veću vidljivost uloženih sredstava, te provođenja projekata u zajedništvu sa lokalnom zajednicom kako bi lokalna zajednica dobila uvid u doprinos i svijest rudarskih subjekata za zajednicu. Iskazana je potreba za izradom strategije gospodarenja mineralnom sirovinom  usklađenom sa ostalim strateškim ciljevima u Republici Hrvatskoj. Iskazana je nevoljkost predstavnika sektora rudarstva u nadležnom Ministarstvu vezano za strategiju mineralnih sirovina zbog nedostatka gospodarske strategije RH (Hrvatski sabor donio je 17. listopada 2014. - Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. - 2020., op. autora). Ovom prilikom podupiremo inicijativu GIU PROMIS-a za izradu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama koja je osobito važna kod donošenja dokumenata prostornog uređenja.
Na kraju 1. Sekcije gospodin Mikulčić, samostalni konzultant predstavio je temu Sanacija eksploatacijskih polja i društvena odgovornost uz komentar odredbi važećeg Zakona o rudarstvu koji razlikuje redovnu sanaciju (čl. 101.), izvanredna sanacija (čl. 102. i 103.) te izvođenje rudarskih radova u posebnim situacijama (čl. 104.). Činjenica je da se u Republici Hrvatskoj ne možemo pohvaliti velikim brojem uspješno saniranih prostora bivše eksploatacije za što postoji više razloga kao što su nedorečeno zakonodavstvo, nepostojanje smjernica, nedovoljna koordinacija dionika u fazi sanacije, nedostatak stručnjaka u navedenom području, neučinkovit inspekcijski nadzor, neprovođenje obveza koncesionara vezanih za sanaciju, neučinkoviti instrumenti financijskog osiguranja sredstava za sanaciju, nelegalna eksploatacija, problemi vezani za prostorno-plansku dokumentaciju i drugo. Svoja iskustva sanacije dobro uklopljene u prostor i potrebe lokalne zajednice kao primjer dobre prakse podijelio je gospodin Sabljak iz tvrtke Radlovac d.d. međutim radi se o dugogodišnjem projektu u koji je uloženo puno vremena, strpljenja i novca te može poslužiti samo kao putokaz, a ne primjer koji se može preslikati u druge sredine.  
U raspravi panela gospodin Krasić je napomenuo važnu činjenicu da treba razlikovati napuštene nesanirane lokalitete nastale do 1991. godine odnosno eksploataciju nakon 1991. godine. Također ovdje napominjemo da je Zakon o rudarstvu (NN 75/2009) propisao izdavanje potvrde od strane rudarske inspekcije i inspekcije zašite okoliša (i prirode) o provedenim mjerama osiguranja, zaštite prirode i okoliša te sanacije prostora, a da broj izdanih potvrda nije javan podatak. Moguće je da percepcija saniranosti prostora eksploatacije nije u skladu s brojem izdanih potvrda.

U Sekciji 2. prikazan je problematika viška iskopa materijala kod građevinskih iskopa. Pored načelnika sektora u kojem se nalazi i rudarska inspekcija u ovoj sekciji prezentirane  su teme Protokol EU za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja (gospođa Jelena Svibovec, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja) i Nadzor toka građevinskog otpada (Ministarstvo okoliša i energetike). Posljednje dvije prezentacije odnose se na djelatnosti s ruba rudarske djelatnosti spomenute na početku ovoga teksta za koje u RH ministarstvo nadležno za rudarstvo ne pokazuje interes iako je povećanje iskoristivosti mineralnih sirovina i poticanje recikliranja jedan od tri područja prepoznata u EU komunikaciji - Inicijativa mineralnih sirovina (Raw Material Iniciative – RMI) koju podržava rudarski sektor na nivou EU. Suprotno stavu Ministarstva dio rudarskih subjekata prepoznao je ovu djelatnost kao srodnu djelatnost i mogućnost investicije uz korištenje postojećih prednosti (lokacije eksploatacijskog polja kao prikladnog za recikliranje građevinsko otpada,  poznavanja tehnologije, mogućnost plasiranja dijela materijala iz jalovišta i dr.). Taj dio rudarskih subjekata prepušten je sam sebi i trenutno se nalazi u raljama birokracije između četiri resorna ministarstva. U prezentaciji Nadzor toka građevinskog materijala osvanuo je zanimljiva informacija o projektu „Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevinskom otpadu i otpadu iz istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u RH“  koji ostao nepoznat svim relevantnim institucijama. Kao što smo saznali projekt je završen krajem travnja 2017. godine a trajao je četrnaest mjeseci, te je po riječima predstavnika Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uspješno realiziran tijekom tri projektne faze. Glavni nositelj i korisnik projekta je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a izvršitelj Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je proveden u okviru Programa „Dogradnja i razvoj Informacijskog sustava zaštite okoliša i unapređenje sustava praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj“, koji je financiran uz pomoć sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dakle novcem koji smo si mi uplaćivali za različite oblike davanja za okoliš i energetiku). Zadržat ćemo se ovom prilikom samo na temi otpada od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina: Uvidom u rezultate projekta zaključujemo da je izvršitelj (Građevinski fakultet) nakon uvida u Registar o onečišćenju (ROO) utvrdio da je otpad iz istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina prijavilo ukupno 13 tvrtki  (podaci za 2013.) odnosno 15 tvrtki (podaci za 2014.). Iz podatka o broju tvrtki koje su u Registru poslovnih subjekata registrirane za obavljanje djelatnosti Rudarstvo i vađenje te podatka o broju izdanih koncesija za obavljanje rudarskih radova sukladno Registru koncesija Izvršitelj je zaključio da svi koncesionari nisu prijavili otpad u ROO te na temelju Upitnika koji je poslao koncesionarima prema odabranom uzorku napravio procjenu „stvarnih“ količina predmetnog otpada. Naša pretpostavka je da je Izrađivač zanemario činjenicu da je Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) stavljen van snage Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), da je krivo pretpostavio da svi koncesionari proizvode predmetni otpad, te da su koncesionari neuki u tumačenju propisa u području otpada krivo tumačili propise i nesvjesno dali krive odgovore u Upitniku. Nevjerojatno je da institucija koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske za prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija nije u provođenja ovoga projekta uključila Ministarstvo nadležno za rudarstvo niti Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a još nevjerojatnije da službene procjene zasniva na diskutabilnoj metodologiji.
U prezentaciji postupanje rudarske inspekcije s naglaskom na problematiku s viškom materijala kod građevinskih iskopa gospodin Bašić načelnik sektora nadzora u području rudarstva i posuda pod tlakom uvodno je predstavio rad rudarske inspekcije kroz brojke iz kojih je vidljivo da inspekcija tijekom godine nadzire  približno polovicu postojećih eksploatacijskih polja. Iz podatak nije razvidno koji cilj postiže rudarska inspekcija svojim nadzorima osim broja inspekcijskih nadzora i oduzete imovinske koristi u prekršajnim i kaznenim postupcima, te iznosa naknade štete u provedenim postupcima. Naveden brojke nažalost ništa ne govore o napretku usklađenosti koncesionara s propisima. Vezano za problematiku viška materijala kod građevinskih iskopa prikazane su tablice prodanih količina mineralnih sirovina iz građevinskih iskopa i darovane količine mineralnih sirovina iz građevinskih iskopa. U tablicama su prikazane vrijednosti u količinama i novčanim iznosima. Razmatrajući brojeve u tablicama možemo zaključiti da je u razdoblju od 2013. do 2017. prodano mineralnih sirovina (iz građevinskih iskopa) u iznosu od 8.464.347,00 kn, a darovano u iznosu od 26.102.711,00 kn. Bilo bi zanimljivo kada bi tablica prikazala trošak rada rudarske inspekcije i ostalih službenika koji su provodili postupke vezano za navedene količine, odnosno kada bi gospodarski subjekti prikazali svoj trošak i potrošeno vrijeme izraženo u novčanoj vrijednosti vezano za iste te postupke. Naime, podsjetili bismo ovom prilikom da je uzrok reguliranja materijala iz građevinskih iskopa zapravo bio iskop pod krinkom građevinskih radova, odnosno ilegalni iskop. Ne možemo se oteti dojmu da se na ovaj način nametnulo dodatno postupanje i trošak dijelu gospodarskih subjekata koji svoje radove i prije obavljao u skladu s propisima, a sve radi gospodarskih subjekata (ili ilegalaca) koji niti nisu obavljali građevinske iskope. Kao što se moglo čuti iz pitanja na panelu vidljivo je da u provođenju postupka i dalje postoje brojni problemi  koji se prelamaju preko gospodarskih subjekta koji pokušavaju biti zakonski usklađeni.  
Sekcija 3. donijela je dva primjera projekata sufinanciranih sredstvima iz fondova EU  - Mihelčić tehnika d.o.o. i Arkada d.o.o. iz natječaja Kompetentnost i razvoj Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.
Da ne zaboravimo Skup je otvorio gospodina Mikulić kolega i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba najavivši osnivanje Državnog inspektora uz obrazloženje da trenutno u RH postoji 60-ak inspekcija koje je potrebno objediniti. Pozdravljamo težnju da se rad inspekcija ujednači i racionalizira pa čak i modernizira, međutim bez sustavne promjene cijele državne uprave bojimo se da samo okupljanje inspekcije u jednu instituciju neće donijeti bitne izmjene.
Forum je pokazao potrebu za češćim okupljanjima oko stručnih tema kao i potrebu za razvijanje dijaloga između različitih dionika. Rasprava je pokazala da postoji veliki prostor za unaprjeđenje suradnje između institucija nadležnih za gospodarenje mineralnim sirovinama koje bi gospodarski subjekti trebali poticati a također uzeti i aktivniju ulogu ukazujući na probleme i predlažući moguća rješenja.


SRETNO!

Komentari:

www.UHRI.hr - UDRUGA HRVATSKIH RUDARSKIH INŽENJERA