Dana 16.12.2016. godine u Domu Hrvatskog inženjerskog saveza održano je predavanje „Podzemna eksploatacija u ležištu Kanfanar III“ povodom proslave sv. Barbare – zaštitnice rudara.
 


Profesor Vujec pozdravio je prisutne članove i goste (predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i PROMINS-a) i podsjetio na održavanja ceremonije Skoka preko kože - primanja studenata u časni rudarski stalež, koja je dio stare europske tradicije u Zagrebu još od 1939. godine za vrijeme kraljevine Jugoslavije, a obnovljena nakon domovinskog rata u Republici Hrvatskoj 1996. godine. Iako Republika Hrvatska nije obdarena mineralnim sirovinama (rudnim blagom), rudarstvo prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske višestruko premašuje udio npr. ribarstva, proizvodnje tekstila, duhana, celuloze, papira i proizvoda od papira, a premašuje i udio gospodarskih grana kao što su: proizvodnja strojeva, proizvodnja namještaja, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, proizvodnja RTV i komunikacijskih uređaja.
U prosječni obiteljski automobil ugrađeno je od 100-150 kg raznih mineralnih sirovina (u gume, plastiku, staklo...). Prilikom proizvodnje boja u njih je ugrađeno 50% mineralnih sirovina (kalcijum karbonat, pijesak, glina, bentonitna glina, talk...). Takoođe i u proizvodnji papira 50% su mineralne sirovine (kalcijum karbonat, talk, kaolin, bentonitna glina...). Keramičke pločice su 100% proizvedene od mineralnih sirovina (feldsplati, glina, kaolin, talk, pijesak...). Jedna prosječna obiteljska kuća sadrži 150 tona raznih mineralnih sirovina (cement, žbuka, staklo, boje, keramika...)
 
Bez mineralnih sirovina nema stambenih zgrada, kuća, prometnica, mostova, automobila, zrakoplova, brodova....
Bez mineralnih sirovina nema pogonske energije (nafta, prirodni plin, kondenzat, ugljen, uran, geotermalna energija...).
Kao zanimljivu činjenicu iz ovoga predavanja navodimo pokazatelj udjela proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena RH u svjetskoj proizvodnji (oko 0,1 %) koji je približan udjelu proizvodnje nafte i plina. Kao što znamo problematika eksploatacije arhitektonskog kamena niti približno ne zaokuplja pažnju naše javnosti i relevantnih institucija kao eksploatacija nafte i plina. Prof. Vujec nadalje, je ukazao na veliki broj stručnjaka u rudarstvu koji su svoju stručnost potvrdili na mnogim projektima diljem svijeta i koja iskustva bi trebalo uvažiti i koristiti u oblikovanju pravila po kojima se regulira rudarska djelatnost u Republici Hrvatskoj. Jedan od takvih stručnjaka svakako je i mr.sc. Ivan Cotman.
Ovom prilikom predstavio je podzemnu eksploataciju arhitektonskog kamena u ležištu Kanfanar III na području Istarske županije, u pojednostavljenoj verziji predavanja koje je održao na 24. Svjetskom rudarskom kongresu održanom u Rio de Janeiru, Brazil 18. – 21. listopada 2016. godine. Nakon osvrta na proizvodnju arhitektonskog kamena u svjetski razmjerima i proizvodnju u Republici Hrvatskoj, te proizvodnju u Istarskoj županiji (koja je uz proizvodnju teh-građevnog kamena jedini "predstavnik" rudarstva Istre) prodiskutirao je kriterije odabira podzemne eksploatacije. Od društveno socijalnih (regionalna politika i zaštita okoliša, stanje rudarskog zakonodavstva, raspoloživost stručne radne snage), rudarskih (geotektonsko stanje ležišta, primjenjivost postojeće mehanizacije, tehničko-tehnološke mogućnosti koncesionara) i tržišno-ekonomskih kriterija (cijena koštanja proizvedenog bloka, kvaliteta proizvedenog bloka). Početni prevladavajući kriterij bio je nemogućnost uklapanja u politiku prostornog uređenja t.j prostorno planske dokumentacije obzirom da je podzemna eksploatacija (zahvat u prostoru) trodimenzionalni problem a planovi su uglavnom predstavljeni dvodmenzionalno (tlocrtno) pa dolazi od "preklapanja" prostora predviđenih raznim površinskim sadržajima sa eventualnim sadržajima koji će se odvijati na istim lokacijama ali u dubini. Kao što smo vidjeli iz izlaganja pripremne radnje za ovaj projekt bile su opsežne i dugotrajne. Dio radnji odnosi se na ishođenja svih potrebnih odobrenja - postupak koji je, iako institucionaliziran, prepušten koncesionaru da ga samostalno vodi kroz različite institucije. Stručni dio priprema obuhvaća radnje kao što su geodetsko mjerenje, geološke istražne radnje, kartiranje, laboratorijska ispitivanja radi utvrđivanja karakteristika ležišta za podzemnu eksploataciju, odabir metode eksploatacije, odabir mehanizacije, određivanje mjera sigurnosti, provođenje probne eksploatacije, analiza dobivenih rezultata te studija isplativosti koja će uzeti u obzir sve kriterije.


 
Razvijanje metode eksploatacije u navedenim okolnostima zahtijevalo je specifičan pristup odnosno razvijanje posebne metode. Mr.sc. Cotman razvio je ovom prilikom u suradnji sa prof. dr. sc. Hrženjakom sa RGN-fakulteta u Zagrebu metodu podzemne eksploatacije prirodnog kamena (a-g kamen) sa nepravilno raspoređenim stupovima uz primjenu najnovije tehnologije pridobivanja samohodnim automatskim lančanim sjekačicama tipa GU-70 i GU-SVC proizvođača FANTINI spa iz Rima. Metoda eksploatacije se temelji na osnovnom principu "vađenja" blokova iz neporemećenih zona, a ostavljanje stupova na mjestima na kojima je izrazita koncentracija diskontinuiteta (pukotina i dr.) Ovaj način eksploatacije zahtijeva konstantno praćenje pukotinskog sistema, te na temlju ovih saznanja, projektiraju se buduća napredovanja. Radi nemogućnosti detaljnog uvida u pukotinski sistem ležišta u cijelini, napredovanje otkopavanja planira se u odnosu na uočene i obilježene pukotinske sisteme praktično na dnevnoj osnovi. Ova komorna ( "room and pillar") metoda eksploatacije popularno je nazvana "design as you go" ( projektiraj u hodu - slobodni prijevod). Pararelno sa razvojem metode otkopavanja, razvijala se i tehnika praćenja podzemnih pritisaka kako u stupovima tako i komorama, što je rezultiralo novim metodama utvrđivanja savojne čvrstoće materijala "in situ" kao i određivanje minimalne površine presjeka stupa u odnosu na njegovu visinu kako bi se izbjegao "kolaps" stupa, t.j. da stup ne dođe u situaciju da bude opterećen na savijanje.
Naglašena je potreba kontinuiranog i stručno praćenja jamskih pritisaka u ležištu radi stabilnosti podzemnih prostorija i sigurnosti zaposlenih. Radi stručnosti projektiranja i operativnog vođenja ove eksploatacije naglašena je potreba, važnost i informatička obrazovanost stručnih djelatnika kojih u ovom trenutku nedostaje.
U predavanju je također prikazano nekoliko kopova podzemne eksploatacije u Italiji, Španjolskoj i Indoneziji čija iskustva je moguće koristiti u stručnom pogledu kod projektiranja budućih eksploatacija i mogli bi poslužiti kao idejni primjeri. Način na koji se regulira ova djelatnost u drugim zemljama rudarskim propisima je područje koje još treba detaljnije ispitati kako bi se i u našoj zemlji mogla donijeti odgovarajuća zakonska regulativa.
Zaključno podzemna eksploatacija arhitektonskog kamena očigledno je moguća i isplativa, međutim uloga predvodnika vrlo često je nezahvalna jer institucije ne slijede dinamiku razvoja struke pa je primjerice ovaj podzemni kop već dugi vremenski period u probnoj fazi rada.
Naime tijekom predavanja postavilo se također pitanje postupka koji bi omogućio prijelaz eksploatacije iz površinskog u podzemni na objektima za koje su već ishođene koncesije. Naime, prema postojećim pravilima (propisima) koncesionar bi morao pokrenuti novi postupak vraćajući se na potpuni početak obzirom da postojeći propisi ne prepoznaju drugi način.
Želja je Udruge pokrenuti dijalog između struke i regulatora, te ovom prilikom pozivamo članove i buduće članove da nam se jave na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i dogovore konzultacije vezano za navedenu temu.


 

Komentari:

www.UHRI.hr - UDRUGA HRVATSKIH RUDARSKIH INŽENJERA